1390

< | 13. vijek | 14. vijek | 15. vijek | >
< | 1360-e | 1370-e | 1380-e | 1390-e | 1400-e | 1410-e | 1420-e | >
<< | < | 1386. | 1387. | 1388. | 1389. | 1390. | 1391. | 1392. | 1393. | 1394. | > | >>

**1390. po kalendarima**
Gregorijanski	1390. (MCCCXC)
Ab urbe condita	2143.
Islamski	792–793.
Iranski	768–769.
Hebrejski	5150–5151.
Bizantski	6898–6899.
Koptski	1106–1107.
Hindu kalendari
• Vikram Samvat	1445–1446.
• Shaka Samvat	1312–1313.
• Kali Yuga	4491–4492.
Kineski
• Kontinualno	4026–4027.
• 60 godina	Yang Metal Konj (od kineske Ng.)
Holocenski kalendar	11390.
p • r • u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1390 (MCCCXC) bila je redovna godina koja počinje u subotu (1. 1. po julijanskom kalendaru).

Događaji

20. 3. - Trapezuntsko Carstvo: umro Aleksije III Trapezuntski (Veliki Komnin), nasleđuje ga sin Manojlo III.

14. 4. - Vizantija: Jovan VII Paleolog zbacio svog dedu Jovana V.
28. 4. - Splitsko vijeće odaslalo poslanike na Tvrtkov dvor u Sutisci.
29. 4. - Venecija šalje poslanika da ispita da li bi dalmatinski gradovi, pritisnuti od Tvrtka i hrvatskih pobunjenika, stupili pod mletačku vlast (bezuspešno).

9. 5. - Gradsko vijeće Trogira neočekivano odbija predaju Tvrtku.
9. 5. - Dubrovnik obećao Vuku Brankoviću, gospodaru Kosova, da će u slučaju potrebe pružiti utočište njemu, porodici i imanju. Pre juna 1390, Vuk Branković preko glasnika nudio Filipu Bareliju, protovestijaru Đurđa Balšića, 500 litara srebra za neki grad u primorju (verovatno Ulcinj), ali ovaj ga oterao - ipak zatočen zbog sumnje za veze sa Đurđevim bratom od strica Konstantinom, koji je Đurđev suparnik.

2. 6. - Splitski poslanici predali grad Tvrtkovoj vlasti, ovaj im potvrđuje povelje i određuje točne granice prema Klisu, Omišu i Poljici.
8. 6. - Trogirani se pokorili Tvrtku
11. 6. - Šibenik pod Tvrtkovom vlašću (njegova nova titula u ovo doba je "kralj Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja").

4. 7. - U Dubrovniku odlučeno da se u grad primaju Vlasi, bez oružja, koji beže sa stokom i porodicom od Turaka; odluka ponavljana 3. 12. i 16. 3. 1391^[1].
17. 7. - Ivan Krčki Frankopan ustupio grad Slunj Pavlu Zrinskom, za 4000 dukata.
23. 7. - Brač pod Tvrtkovom vlašću, u ovo doba i Hvar i Korčula.

1. 8. - Tvrtkovi izaslanici određuju granice splitske općine - od Solina do Cetine.
30. 8. - Tvrtkova povelja splitskom nadbiskupu Andriji Gualdu.
kraj kolovoza - Bosanski poslanici u Veneciji, bezuspešno predlažu savez Mlečanima; Tvrtko u ovo doba planira prosidbu kćerke austrijskog vojvode Albrehta III. Habsburškog.

17. 9. - Jovan V Paleolog uz pomoć sina Manojla i Mlečana zbacio svog uzurpatorskog unuka Jovana VII (nalazi utočište kod Bajazita).
rujan - Žigmundov slavonski ban Detrik Bubek provalio do Tvrtkovog Knina, ali bez uspjeha.
29. 9. - Kralj Žigmund izdaje povelju severinskom banu Nikoli Perenjiju, u kojoj ga hvali zbog borbi sa Turcima (u oblasti mladog Stefana Lazarevića, turskog vazala).

jesen - Patrijarh srpski Jefrem se povlači po drugi put, nasleđuje ga Danilo III (pominje se i 1392.).

Tokom/tijekom godine

Stefan Lazarević i majka Milica prinuđeni postati vazali Osmanlija (1389-90)^[2] : obaveza danka, čete u ratovima i Olivera Lazarević u Bajazitovom haremu.
1389-90 - Turci uzeli Golubac Ugarima.
približno - Umro bosanski humski velikaš Radivoje Bogavčić, nasljeđuje ga sin Đurđe ili Juraj Radivojević.

Rođenja

Glavni članak: :Kategorija:Rođeni 1390.

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1390.

približno - Doroteja Vidinska, bosanska kraljica

Reference

↑ Historija Bosne, V. Ćorović
↑ Sveta loza kneza Lazara, Ž. Fajfrić, rastko.rs

Svezak drugi: dio prvi. Treće doba: Vladanje kraljeva iz raznih porodica (1301-1526). Prva knjiga: Anžuvinci i Sigismund do gubitka Dalmacije (1301-1409), Vjekoslav Klaić (archive.org)