Atapuerca

Arheološki lokalitet Atapuerca
Svjetska baština – UNESCO
 Španija


Atapuerca na mapi Španije
Atapuerca
Atapuerca
Lokacija Atapuerce u Španjolskoj
Registriran:2000. (24. zasjedanje)
Vrsta:Kulturno dobro
Mjerilo:iii, v
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Atapuerca je općina u pokrajini Burgos, španjolske autonomne zajednice Kastilja i Leon, u sjevernoj Španjolskoj. Prema popisu iz 2005. godine imala je 195 stanovnika na 24.34 km2, a najznačajniji događaj je godišnja utrka Cross de Atapuerca koji svake godine privuče oko 2.000 gledatelja.

Lubanja Homo Heidelbergensisa iz "Špilje kostiju"
Ostaci lubanje Homo antecessora iz Gran Doline

Arheološki lokalitet Atapuerca

Arheološki lokalitet Atapuerca je mjesto nekoliko arheoloških nalazišta ljudske prapovijesti koji su od presudne važnosti za povijest Europe. Od svih nalaza najznačajniji je Homo antecessor, koji je najstariji primjerak roda "Homo" u zapadnoj Europi. Od 2000. godine upisan je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Iskapanje u Atapuercu je otpočelo 1976. godine kada je rudarski inženjer Trino Torres Emiliano Aguirre pronašao gole prapovijesne ljudske fosile. Od tada su otkrivena tri velika nalazišta: Gran Dolina, Sima de los Huesos i Sima del Elefante.

Sima de los Huesos

Nalazi u Špilji kostiju (Sima de los Huesos) su jedni od najvažnijih poput fosila kostiju starih oko 500.000 do 120.000 godina. Kosti pripadaju skupini od 30 skeleta roda Homo heidelbergensis, pretka Neandertalaca. Kosti su najvjerojatnije namjerno bačene u špilju, a nedostatak životinjskih kostiju, rana od zvijeri i oružja, navode na zaključak kako je riječ o mjestu pogreba. Dvostrana alatka pronađena tu je najvjerojatnije jedaći pribor koji je ostavljen kao grobni dar[1].

Gran Dolina

Nalazi iz ove špilje su visoki 18 metara i sadrže ostatke ljudskih kostiju starih od milijun do 100.000 godina, a uključuju i jedine nalaze vrste poznate kao Homo antecessor (star oko 780.000 godina) [2]. Ostali važni nalazi su alatke, životinjske kosti, fosili i polen.

Špilja slonova

U Špilji slonova (Sima del Elefante) pronađeni su dijelovi ljudske bedrene kosti koji su u vezi s izrezbarenim predmetima starim između 1.1 do 1.2 milijuna godina. Ovi nalazi su ljudsko prisustvo u Europi pomjerili 400.000 godina unatrag od dotadašnjeg vjerovanja.

Kako su nalazi jedni od najstarijih nalaza ljudi u Europi, pored onih starih 1.8 milijuna godina u Dmanisi (Gruzija), došlo se do pretpostavke o naseljavanju ljudi u Europi s zapada, a ne s jugoistoka kako se do tada vjerovalo.

Izvori

Atapuerca na Wikimedijinoj ostavi
  1. B. Maureille, Les premières sépultures, Le Pommier / Cité des sciences et de l'industrie, (2004.), str. 39.-41.
  2. E. Carbonell, « The first hominin of Europe », Nature, 2008., vol. 452., str. 465.-469. (résumé)

Vanjske veze

  • Izložba nalaza u pariškom muzeju Musée de l'Homme à Paris od 16. 1. do 16. 5. 2009. godine

41°22′51″N 1°04′57″E / 41.38083°N 1.08250°E / 41.38083; 1.08250

  • p
  • r
  • u
Materijalna baština
Univerzitet i historijska župa Alcalá de Henares   Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi   Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španije   Mudéjar arhitektura u Aragonu   Kulturni krajolik Aranjuez   Arheološki lokalitet Atapuerca   Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros)   Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni   Biskajski most   Katedrala u Burgosu   Stari grad Cáceres   Historijski centar Cordobe   Zidine historijskog grada Cuenca   Doñana   Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu   El Escorial   Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1)   Nacionalni park Garajonay   Djela Antonija Gaudíja   Herkulesov toranj   Ibiza (bioraznolikost i kultura)   Las Médulas   Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji   Rimske zidine Luga   Arheološki kompleks Mérida   Pyrénées-Monte Perdido 2)   Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici   Put Svetog Jakova 2)   Samostan Poblet   Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena   Stari grad Salamanca   San Cristóbal de La Laguna   Samostani San Millán Yuso i Suso   Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe   Stari grad Santiago de Compostela   Stari grad Segovia s akveduktom   Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana   Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli   Arheološki kompleks Tàrraco   Nacionalni park Teide   Stari grad Toledo   Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza   Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi


Španska zastava
Misterij Elxa   Flamenko   Katalonski ljudski tornjevi   Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí  Mediteranska prehrana3)   Festival Petum u Bergi   Sibilina pjesma na Majorci   Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera   Sokolarstvo4)   Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Italije, Grčke, Španije i Maroka  4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1]