Bloemfontein

Bloemfontein
Parlament sa statuom Christiaana de Weta
Parlament sa statuom Christiaana de Weta
Parlament sa statuom Christiaana de Weta
Nadimak: Grad ruža
Koordinate: 29°06′S 26°13′E / 29.100°S 26.217°E / -29.100; 26.217
Država  Južnoafrička Republika
Provincija Slobodna Država
Metropolitanska općina Mangaung
Površina
 - Ukupna 46.6 km²
Visina 1 392[1]
Stanovništvo (2009.)
 - Grad 463 064[2]
Vremenska zona UTC+2 (UTC+2)
Pozivni broj 051
Karta
Bloemfontein na mapi Južne Afrike
Bloemfontein
Bloemfontein
class=notpageimage|
Bloemfontein na karti Južnoafričke Republike

Bloemfontein (afrikaans: izvor u cvijeću) je jedan od tri glavna grada Južnoafričke Republike - sjedište Vrhovnog suda i administrativno sjedište provincije Slobodna Država od 463 064 stanovnika.[2]

Od 2000. Bloemfontein je dio metropolitanske općine Mangaung u kojoj živi 850 000 stanovnika.[3]

Panorama grada
Replika Eiffelova tornja u industrijskoj zoni

Geografske karakteristike

Bloemfontein je smješten u središnjem dijelu Južne Afrike, na južnom rubu visoravni Highveld na nadmorskoj visini od 1 392 m.[1], koja graniči sa sušnom polupustinjskom regijom Karoo. Highveld je uglavnom ravnjak obrastao travom, prošaran povremenim brežuljcima (koppies na Afrikaansu).

Od Bloemfonteina do drugog južnoafričkog glavnog grada (sjedišta parlamenta) Kaapstada ima 1 005 km, a do Pretorije (sjedišta vlade) ima 457 km

Historija

Početci Bloemfonteina vežu se uz 1840., kad se burski naseljenik Johannes Nicolaas Brits naselio tu i izgradio svoju farmu. Kako je izvor na njegovoj farmi bio sav pokriven divljim cvijećem, on je svoju farmu nazvao - Izvor u cijeću - Bloemfontein.[4] Službena godina osnivanja grada je 1846. kad je major britanske vojske Warden H. Douglas tu izgradio sjedište garnizona britanske vojske.[1] Od 1848. do 1854. grad je postao glavni grad britanske kolonije Suverenitet rijeke Oranje a nakon toga nezavisne burske republike - Slobodne Države Oranje (Oranje Vrijstaat) osnovane 1854.[1] koja je egzistirala do 1902. Tako je postao pretežno afrikanerski grad.

Nakon neuspješne mirovne konferencije održane u Bloemfonteinu od maja do juna 1899. izbio je Drugi burski rat (1899. - 1902.).[1] Od 1902. do 1910. Bloemfontein je bio glavni grad britanske kolonije Oranje, a nakon toga postao je dio Južnoafričke Unije, sjedište Vrhovnog suda i glavni grad provincije Slobodna Država.

Od početka 20. vijeka grad je postao prometno središte Južne Afrike, naročito željezničkih linija koje su ukrštale kod Bloemfonteina. Na razvoj grada značajno je utjecalo otkriće i eksploatacija rudnika zlata od 1948. udaljenih 160 km sjeveroistočno od grada. Slijedeći veliki poticaj razvoju grada, bila je izgradnja velikog sistema hidrocentrala i akomulacionih jezera za navodnjavanje na rijeci Oranje od 1962.[1]

Znamenitosti

Bloemfontein je poznat po svojim parkovima od kojih su najipresivniji King’s Park (na 120 hektara) i Franklin Game Reserve na brdu Naval. Najveća znamenitost grada je palača Vrhovnog apelacionog suda, u gradu se nalazi i najstarija pokrajinska holandska reformirana crkva - Moeder Kerk. Poznate građevine su i Vierde Raadsaal (Četvrta gradska vijećnica, danas je u njoj sjedište pokrajinskog savjeta), i Stara gradska vijećnica - palača od jedne prostorije (Ou Raadsaal) iz 1849., danas nacionalni spomenik.[1]

Privreda, transport i školstvo

Bloemfontein i njegova okolica su ekonomski vrlo razvijen kraj, u kojem su poljoprivreda i rudarstvo najvažnije privredne grane. Grad je sjedište brojnih velikih južnoafričkih kompanija, koje tu imaju i svoje pogone za proizvodnju prehrambenih proizvoda, namještaja, stakla [4] i automobila - Barnard Motors.

Bloemfontein je željezničko i cestovno čvorište Južne Afrike, iz njega se račvaju linije za Kaapstad, Durban, Port Elizabeth i Johannesburg. Grad ima i aerodrom (IATA kod: BFN, ICAO kod: FABL) sa vezama prema svim većim gradovima u zemlji.

U Bloemfonteinu djeluje Univerzitet Slobodne Države, osnovan 1904.[1] i brojne srednje i osnovne škole. U gradu se izdaju dva dnevna lista (Die Volksblad i Courant) a ima i devet radio stanica.

Sport

Najveći sportski objekt je Stadion Vrystaat podignut za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010. , na njemu danas igra najpoznatiji nogometni klub iz grada Bloemfontein Celtic, ali i dva ragbijaška kluba; Central Cheetahs i Free State Cheetahs. U gradu je popularan i kriket, najpopularniji klub su Chevrolet Knights. Pored profesionalnih klubova u gradu ima puno školskih i studentskih klubova koji imaju vlastita igrališta i dvorane.

Klimatske karakteristike

Bloemfontein ima Polupustinjsku klimu po Köppenovoj klasifikaciji klime, sa vrućim ljetima (32 °C) i hladnim suhim zimama (do - 3 °C), sa čestim jutarnjim mrazevima. Snijeg je rijetkost, ali kojiput padne, al se brzo otopi.


Klimatološki medijani za Bloemfontein
Mjesec jan-sij feb-velj mar-ožu apr-tra maj-svi jun-lip jul-srp aug-kol sep-ruj okt-lis nov-stu dec-pro godina
Srednji maksimum (°C) 31 29 27 23 20 17 17 20 24 26 28 30 24
Srednji minimum (°C) 15 15 12 8 3 −2 −2 1 5 9 12 14 8
Precipitacija (mm) 83 111 72 56 17 12 8 15 24 43 58 60 559
Izvor: [5]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 Bloemfontein” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 23. 01. 2012. 
  2. 2,0 2,1 The largest cities in South Africa, ranked by population” (engleski). Mongabay. Pristupljeno 26. 1. 2012. 
  3. Mangaung Metro Municipality, Bloemfontein” (engleski). Mangaung. Arhivirano iz originala na datum 2017-11-29. Pristupljeno 26. 1. 2012. 
  4. 4,0 4,1 Bloemfontein Free State” (engleski). Southafrica Travel. Pristupljeno 26. 01. 2012. 
  5. Average Conditions Bloemfontein”. BBC Weather. Pristupljeno 23. 1. 2012. 

Vanjske veze

Bloemfontein na Wikimedijinoj ostavi
  • Mangaung Metro Municipality, Bloemfontein Arhivirano 2017-11-29 na Wayback Machine-u (en)
  • Bloemfontein na portalu Encyclopædia Britannica (en)
  • p
  • r
  • u

Abidjan, Obala Slonovače   Abuja, Nigerija   Accra, Gana   Adis Abeba, Etiopija   Alžir, Alžir   Antananarivo, Madagaskar   Asmara, Eritreja   Bamako, Mali   Bangui, Centralnoafrička Republika   Banjul, Gambija   Bissau, Gvineja Bisau   Bloemfontein (sjedište sudske vlasti), Južnoafrička Republika   Brazzaville, Republika Kongo   Bujumbura, Burundi   Cape Town (sjedište zakonodavne vlasti), Južnoafrička Republika   Conakry, Gvineja   Cotonou (de facto), Benin   Dakar, Senegal   Dar es Salaam (administracija), Tanzanija   Dodoma, Tanzanija   Djibouti, Džibuti   Džuba, Južni Sudan   Freetown, Sijera Leone   Gaborone, Bocvana   Harare, Zimbabve   Jamestown, Sveta Helena   Kairo, Egipat   Kampala, Uganda   Kartum, Sudan   Kigali, Ruanda   Kinshasa, Demokratska Republika Kongo   Libreville, Gabon   Lilongwe, Malavi   Lobamba (kraljevski i zakonodavni glavni grad), Esvatini   Lomé, Togo   Luanda, Angola   Lusaka, Zambija   Malabo, Ekvatorijalna Gvineja   Mamoudzou, Mayotte   Maputo, Mozambik   Maseru, Lesoto   Mbabane (upravni grad), Esvatini   Mogadiš, Somalija   Monrovia, Liberija   Moroni, Komori   Nairobi, Kenija   N'Djamena, Čad   Niamey, Niger   Nouakchott, Mauritanija   Ouagadougou, Burkina Faso   Port Louis, Mauricijus   Porto-Novo, Benin   Praia, Zelenortska Republika   Pretoria (službeni), Južnoafrička Republika   Rabat, Maroko   São Tomé, Sao Tome i Principe   Tripoli, Libija   Tunis, Tunis   Victoria, Sejšeli   Windhoek, Namibija   Yamoussoukro (službeni), Obala Slonovače   Yaoundé, Kamerun

Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 235661544
  • LCCN: n80090576
  • ISNI: 0000 0000 8794 4303
  • GND: 4488274-9