German I od Konstantinopola

Patrijarh German šalje ikonu Bogorodice Lidske morem da je spase od ikonoboraca

German I je bio carigradski patrijarh (od 715. do 730.), sin prvog carskog senatora. Proglašen je svecem zbog svoje borbe protiv ikonoboraca. Prema pisanju jednog katoličkog sajta, patrijarh German Carigradski se ne ubraja među najreprezentativnije likove istočnog hrišćanskog sveta, ali se njegovo ime pojavljuje na popisu velikih branitelja svetih slika, sastavljenom na Drugom nikejskom saboru, 787. godine, čime mu je ukazana čast.[1]

Žitije

Njegovog oca, senatora, ubio je car Konstantin Pogonat, a samog Germana uškopio i silom ga zamonašio. Međutim, predanje kaže da se kao monah German proslavio svojim hrišćanskim životom. Zbog toga je izabran prvo za episkopa kizičkog, a potom, kada je na presto stupio car Anastasije II i za patrijarha carigradskog. Kao patrijarh krstio je zloglasnog Kopronima, koji je, prema predanju, prilikom krštenja „uprljao vodu nečistotom“. Predanje dalje kaže da je German prorekao da će budući car, Kopronimov otac, doneti „nečistu jeres“. To proročanstvo se, prema priči i ispunilo.[2] U vreme dok je German vršio službu patrijarha, Carigrad su opsedali Saraceni, ali su građani ipak odoleli i spasili Carigrad. Pobeda je pripisivana božjoj volji, a German je bio mišljenja da je to potvrda pobožnosti koju je narod iskazivao prema svetim slikama. Car Lav Isavrjanin, koji se upravo u to vreme ustoličio (717.), je bio drugačijeg mišljenja, te smatrao idolopoklonike opasnošću. Preduzeo je reformatorske mere koje su podrazumevale uklanjanje ikona, a na jednom javnom skupu 7. januara 730. se i izjasnio protiv slavljenja ikona. German mu se otvoreno suprotstavio i car mu je oduzeo titulu patrijarha i prognao ga u manastir gde je kasnije i umro 740. godine, zaboravljen od svih.[1]

Zasluge

Patrijarh German je poklanjao veliku pažnju liturgijskim slavljima, kao i troparima i neko se vreme za njega smatralo da je ustanovio praznik Akatistos. Iako ga teolozi ne smatraju velikim misliocem, neka su njegova pisana dela (tzv. homilije) ostala upamćena pre svega zbog nekih njegovih shvatanja o mariologiji i predstavljaju deo tradicije hrišćanskih crkava, bez obzira da li se radi o istočnim ili zapadnim. Prema tvrdnji katoličkog sajta, naraštaji monaha i drugih pripadnika brojnih ustanova i danas pronalaze u tim tekstovima veliku vrednost za duhovni život. Papa Pio XII je odabrao jedan od tih tekstova i svrstao ga u apostolsku konstituciju Munificentissimus Deus (1950.) koji je proglasio argumentom verske istine o Marijinom Uznesenju na nebo.[1]

Mitologija

Prema nekim izvorima, sveti German je u mitologiji starih slovena bio povezivan sa istoimenim demonom atmosferskih pojava.[3]

Praznik

Srpska pravoslavna crkva slavi ga 12. maja po crkvenom, a 25. maja po gregorijanskom kalendaru. Grčka Crkva takođe slavi njegov liturgijski spomen 12. maja.[1]

Literatura

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 „Katolici.org: German Carigradski”. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-04. Pristupljeno 2011-10-25. 
  2. Ohridski prolog za 12. maj (25. maj) Arhivirano 2007-03-12 na Wayback Machine-u (sh)
  3. Sajt stari sloveni: German; Nikola Milošević
Prethodi:
Jovan VI
patrijarh Carigrada
715–730
Slijedi:
Anastasije
  • p
  • r
  • u
Episkopi Bizanta i Patrijarsi Carigrada
Episkopi Bizant
(do 330)
Sveti Andrija  Stahije  Onisim  Polikarp I  Plutarh  Sedekion  Diogen  Elevterije  Feliks  Polikarp II  Atenodor  Evazije  Lavrentije  Alipije  Pertinaks  Olimpijan  Marko I  Filadelf  Kirijak I  Kastin  Eugenije I  Tit  Dometije  Rufin  Prob  Metrofan  Aleksandar
Arhiepiskopi Konstantinopola
(330–451)
Aleksandar  Pavle I  Euzebije  Makedonije I  Eudoksije  Evagrije  Demofil  Maksim I  Grigorije I  Nektarije  Jovan I Hriuostom  Arsakije  Atik  Sisinije I  Nestorije  Maksimijan  Prokle  Flavijan  Anatolije
Patrijarsi Carigrada
Vizantijski period (451–1453)
Anatolije  Genadije I  Akakije  Fravita  Eufemije  Makedonije II  Timotije I  Jovan II  Epifanije  Antim I  Mena  Evhtihije  Jovan III  Jovan IV  Kirijak II  Toma I  Sergej I  Pir  Pavle II  Petar  Toma II  Jovan V  Konstantin I  Teodor I  Georgije I  Pavle III  Kalinik I  Kir  Jovan VI  German I  Anastazije  Konstantin II  Nikita I  Pavle IV  Tarasije  Nikifor I  Teodot I  Antonije I  Jovan VII  Metodije I  Ignjatije  Fotije I  Stefan I  Antonije II  Nikola I  Eufimije I  Stefan II  Trifun  Teofilakt  Polievkt  Vasilije I  Antonije III  Nikola II  Sisinije II  Sergej II  Eustahije  Aleksije  Mihajlo I  Konstantin III  Jovan VIII  Kozma I  Evstratije  Nikola III  Jovan IX  Lav  Mihajlo II  Kozma II  Nikola IV  Teodot II  Neofit I  Konstantin IV  Luka  Mihajlo III  Kariton  Teodisije I  Vasilije II  Nikita II  Leontije  Dositej  Georgije II  Jovan X  Mihajlo IV  Teodor II  Maksim II  Μanuel I  German II  Metodije II  Manuel II  Arsenije  Nikifor II  German III  Josif I  Jovan XI  Grigorije II  Atanasije I  Jovan XII  Nefon I  Jovan XIII  Gerasim I  Isak  Jovan XIV  Isidor I  Kalist I  Filotej  Makarije  Nil  Antonije IV  Kalist II  Matej I  Eufimije II  Josif II  Mitrofan II  Grigorije III  Atanasije II
Patrijarsi Carigrada
Otomanski period (1453–1923)
Genadije II  Isidor II  Sofronije I  Joasaf I  Marko II  Simeon  Dionisije I  Rafael I  Maksim III  Nefon II  Maksim IV  Joakim I  Pahomije I  Teolept I  Jeremija I  Joanikije I  Dionisije II  Joasaf II  Mitrofan III  Jeremija II  Pahomije II  Teolept II  Matej II  Gavrilo I  Teofan I  Meletije I  Neofit II  Rafael II  Kiril I  Timotije II  Grigorije IV  Antim II  Kiril II  Atanasije III  Neofit III  Partenije I  Partenije II  Joanikije II  Kiril III  Pajsije I  Partenije III  Gavrilo II  Partenije IV  Dionisije III  Kliment  Metodije III  Dionisije IV  Gerasim II  Atanasije IV  Jakov  Kalinik II  Neofit IV  Gavrilo III  Neofit V  Kiprijan  Atanasije V  Kiril IV  Kozma III  Jeremija III  Kalinik III  Pajsije II  Serafim I  Neofit VI  Kiril V  Kalinik IV (III)  Serafim II  Joanikije III  Samjuel  Meletije II  Teodisije II  Sofronije II  Gavrilo IV  Prokopije  Neofit VII  Gerasim III  Georgije V  Kalinik V (IV)  Jeremija IV  Kiril VI  Evgenije II  Antim III  Krisant  Agatangel  Konstantije I  Konstantije II  Georgije VI  Antim IV  Antim V  German IV  Meletije III  Antim VI  Kiril VII  Joakim II  Sofronije III  Joakim III  Joakim IV  Dionisije V  Neofit VIII  Antim VII  Konstantin V  German V  Meletije IV
Patrijarsi Carigrada
Moderni period (od 1923)
Georgije VII  Konstantin VI  Vasilije III  Fotije II  Venuijamin  Maksim V  Atenagora  Dimitrije  Vartolomej
u egzilu u Nikeji ponekad se ne ubraja u partrijarhe
German I od Konstantinopola na Wikimedijinoj ostavi