Gustav Baron

Gustav Baron (Kutina, 16. listopada 1847. - Zagreb, 18. ožujka 1914). Rektor Zagrebačkog sveučilišta (1885. - 1886.)

Redoviti profesor uvodnih znanosti u Novi zavjet i tumačenje Sv. pisma Novog zavjeta iz Vulgate i izvornog teksta na Bogoslovnom fakultetu.

Životopis

Teologiju je studirao u Beču i Zagrebu. Zaređen je za svećenika 1873. Na Bogoslovnom fakultetu Kraljevskog sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu doktorirao je 1876. Bio je profesor i nadstojnik Nadbiskupske gimnazije u Zagrebu. Docentom na Bogoslovnom fakultetu postao je 1877., a redoviti profesor je od 1881. Dekan Fakulteta bio je u dva mandata. U nastupnoj rektorskoj svečanosti 18. listopada 1885. održao je govor s temom Biblije. Nakon rektorskog mandata obnašao je dužnost prorektora. Godine 1887. imenovan je papinskim komornikom. Bio je kanonik i rektor Bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu od 1897. do 1907. , te generalni vikar od 1912. do svoje smrti. Prof. Gustav Baron bio je član Kola hrvatskih književnika. Jedan je od začetnika hrvatskoga katoličkog pokreta te obnovitelj tradicije crkvenog pjevanja. Cijelog života ostao je vezan za rodnu Kutinu. U Kutini je dao sagraditi kapelicu, darivao zvona za župnu crkvu te pomagao vatrogasce. U spomen na Barona postavljen je i temeljni kamen za novu gimnaziju. Kutinska župa i Matica hrvatska pred župnom crkvom podigle su mu spomen-poprsje.(Kutinski dani znanosti i umjetnosti” u znaku 155. obljetnice rođenja Kutinjanina dr. Gustava Barona. 16. listopada 2002., IKA Arhivirano 2014-05-19 na Wayback Machine-u)

Vanjske poveznice

Unizg - Gustav Baron

Rektori Sveučilišta u Zagrebu

19. vijek

Matija Mesić (1874.-1875.) • Stjepan Spevec (1875.-1876.) • Anton Kržan (1876.-1877.) • Kosto Vojnović (1877.-1878.) • Franjo Maixner (1878.-1879.) • Franjo Iveković (1879.-1880.) • Aleksandar Bresztyenszky (1880.-1881.) • Franjo Marković (1881.-1882.) • Feliks Suk (1882.-1883.) • Blaž Lorković (1883.-1884.) • Đuro Pilar (1884.-1885.) • Gustav Baron (1885.-1886.) • Franjo Vrbanić (1886.-1887.) • Tadija Smičiklas (1887.-1888.) • Antun Franki (1888.-1889.) • Luka Marjanović (1889.-1890.) • Natko Nodilo (1890.-1891.) • Ivan Bujanović (1891.-1892.) • Josip Pliverić (1892.-1893.) • Vinko Dvoržak (1893.-1894.) • Antun Maurović (1894.-1895.) • Franjo Spevec (1895.-1896.) • Armin Pavić (1896.-1897.) • Juraj Dočkal (1897.-1898.) • Josip Šilović (1898.-1899.) • Đuro Arnold (1899.-1900.)

20. vijek

Rudolf Vimer (1900.-1901.) • Franjo Vrbanić (1901.-1902.) • Vjekoslav Klaić (1902.-1903.) • Ivan Bujanović (1903.-1904.) • Josip Pliverić (1904.-1905.) • Antun Heinz (1905.-1906.) • Antun Bauer (1906.-1907.) • Milivoj-Klement Maurović (1907.-1908.) • Gustav Janeček (1908.-1909.) • Josip Volović (1909.-1910.) • Julije Rorauer (1910.-1911.) • Julije Domac (1911.-1912.) • Josip Pazman (1912.-1913.) • Edo Lovrić (1913.-1914.) • Đuro Korbler (1914.-1915.) • Fran Barac (1915.-1916.) • Ernest Miler (1916.-1917.) • Julije Golik (1917.-1918.) • Ivan Angelo Ruspini (1918.-1919.) • Ladislav Polić (1919.-1920.) • Karlo Radoničić (1920.-1921.) • Vladimir Varićak (1921. -1922.) • Đuro Nenadić (1922.-1923.) • Stjepan Zimmerman (1923.-1924.) • Ladislav Polić (1924.-1925.) • Drago Perović (1925.-1926.) • Ernest Miler (1926.-1928.) • Josip Belobrk (1928.-1932.) • Albert Bazala (1932.-1933.) • Đuro Stipetić (1933.-1935.) • Stanko Hondl (1935.-1937.) • Edo Lovrić (1937.-1938.) • Andrija Živković (1938.-1940.) • Stjepan Ivšić (1940.-1943.) • Božidar Špišić (1943.-1944.) • Stjepan Horvat (1944.-1945.) • Andrija Štampar (1945.-1946.) • Grga Novak (1946.-1947.) • Andrija Mohorovičić (1947.-1949.) • Marko Kostrenčić (1949.-1950.) • Antun Barac (1950.-1951.) • Franjo Bošnjaković (1951.-1952.) • Teodor Varićak (1952.-1953.) • Željko Marković (1953.-1954.) • Hrvoje Iveković (1954.-1956.) • Zoran Bujaš (1956.-1958.) • Marijan Horvat (1958.-1960.) • Vladimir Serdar (1960.-1963.) • Slavko Macarol (1963.-1966.) • Jakov Sirotković (1966.-1968.) • Ivan Supek (1968.-1972.) • Predrag Vranicki (1972.-1976.) • Drago Grdenić (1976.-1978.) • Ivan Jurković (1978.-1982.) • Zvonimir Krajina (1982.-1986.) • Vladimir Stipetić (1986.-1988.) • Zvonimir Šeparović (1988.-1990.) • Marijan Šunjić (rektor) (1990.-1998.) • Branko Jeren (1998.-2002.)